Vesti

Saradnja Intesa Leasing i FK Partizan

08/03/2011

Beograd (4. mart) – Intesa Leasing d.o.o. i Fudbalski klub “Partizan” potpisali su ugovor o poslovnoj saradnji prema kome Intesa Leasing postaje član "Šampionskog tima sponzora FK Partizan",aktuelnog šampiona Srbije i ovosezonskog učesnika UEFA Lige Šampiona.

pročitaj više

Veliko interesovanje za lizing u dinarima

15/06/2010

(BIZNIS)

Interesovanje građana za lizing u dinarima, koje je početkom godine na tržište uvela Intesa Leasing, izuzetno je veliko, o čemu svedoči i podatak da je za prvih pet meseci 2010. godine na ovaj način plasirano više od 173 miliona dinara, saopštila je ta lizing kompanija.

pročitaj više

LIZING U DINARIMA NAJPOVOLJNIJI

08/03/2010

izvor: Press

Kupovinom automobila pomocu lizinga u dinarima omogućavamo našim klijentima da im rata ne raste proporcionalno sa rastom evra

pročitaj više

Lizing rata u dinarima

18/02/2010

Kupovina automobila je uvek povezana sa kursom evra, kursnim raziikama i strahom od kupovine na rate, jer evro ide gore, a nase dinarske plate dole. Ta praksa sada moze da prestane - Inteza lizing odobrava finansiranje u dinarima, koje sa stranim vaiutama nema nikakve veze, a sve to uz prilicno nisku kamatu pribliznu onoj u evrima.
Ko god je kupio automobil na kredit ill lizing i zadužio se u evrima, ovih dana ima mnogo razloga da se preračunava. Evro raste, a sa njim i količina dinara koju treba odvojiti od plate kako bi se pokrila mesečna rata u devizama. To je i glavni razlog što su mnogi poslednjih meseci odustali od kupovine, plašeći se šta će biti suitra. Međutim, iako je napolju još zima, kupce i novih i polovnih automobila će ovog februara ipak ogrejati sunce - počinje odobravanje lizinga u dinarima. Nema nikakvog vezivanja za strane valute, kamata nije ni izbliza velika kao što se očekivalo, a pritom ima tendcnciju da bude još niža.
Dakle, ugovorite cenu auto­mobila u dinarima i ne razmišljate o kursu i svetskoj ekonomiji, već narednih pet godina odvajajte samo ono što ste planirali.

Bez posebnih ograničenja

Na hrabru ideju odobravanja lizinga u dinarima odlučio se Inleza li­zing, koji je svojevremeno, takođe prvi, na tržište uveo i neke druge proizvode. Sada ponovo kreću koracima koji vode oživljavanju tržišta i to na pravi način, jer za lizing u di­narima nema nekih posebnih ograničenja, barem ne većih od onih koji i inače važe. Dakle, rata ne sme biti veća od trećine plate, minimalno učešće je 25 odsto, a period otplate je od dve do pet godina.
Ono što je mnoge teralo da se zadužuju u evrima, umesto u dinarima, jeste strah od visokih kamata. Uostalom, razlika je bila po nekoliko pula u korist evra, pa je to zvučalo kao izvesna doza sigurnosli. U slučaju Intezinog novog proizvoda, i to se promenilo.
- Zaduživanje u dinarima na ovakav način moglo bi čak doneti uštedu potencijalnim klijentima, jer čak i kad bi be­libor, suprotno svim očekivanjima, porastao, to bi svakako bilo znatno manjc nego što će, sasvim izvesno, porasti euribor - kaže Vlastimir Vuković, direktor Inteza lizinga Beograd. Podsećamo, belibor je kamatna stopa po kojoj banke u Srbiji medusobno trguju dinarima, baš kao što su na evropskom nivou euribor i libor za evre i švajcarske franke. Te kamatne stope zapravo određuju koliku ćete kamatu plaćati jer banka, odnosno lizing kada, na njihovu vrednost dodaje svoju maržu. Inteza lizing na belibor, koji trenutno iznosi 10,24 odsto, dodaje još 2,5 za nove, odno­sno 3,5 odsto za polovne auto­mobile, što znači da vi plaćate kamatu od 12,74 ill 13,74 odsto.

Lizing sa prosečnom platom

Ako uzmemo u obzir da prosek primanja kod nas nije veći od 30 ili 35 hiljada dinara, to znači da bi neko ko se zadužuje kroz lizing u dinarima mogao da kupi automobil čija rata no prelazi 10 do 12 hiljada. Računica kaže da su to modeli čija cena sa carinom i PDV-om iznosi od šest do devet hiljada evra. Drugim rečima, čitav niz modela, među kojima ima vrlo zvučnih imena sada je dostupnija kupcima nego ranije. Doduše, treba imati u vidu da je neophodan novae za učešće od 1.500 do 2.000 evra, odnosno gotovina u odgovarajućoj dinarskoj protivvrednosti, kao i da je kasko osiguranje automobila obavezno. Upravo kasko je ozbiljna stavka koju ne treba lako predvideti jer je to na godišnjem nivou jedna cela plata, a izbor kod koga možete da ugovorite osiguranje, prema pravila Inteza lizinga sveden je na samo četiri kuće.

MOGU I POLOVNJACI

Lizing u dinarima se može koristiti i za kupovinu polovnih automobila, ali je kamata jedan odsto veća. Doduše u obzir dolaze samo vozila koja se kupuju od pravnih lica, dakle sa nekog placa polovnjaka ili od bilo koje firme koja lizing kući može da ispostavi fakturu.

pročitaj više

Intesa Leasing u SAT

14/02/2010

izvor: RTS1, emisija SAT

Reporter:

Evo stigosmo i do Intese Leasing. Sa nama je Vlastimir Vuković, direktor Intese Leasing. Imamo jednu zaista ekskluzivnu informaciju. Posle onoga što ste čuli o kineskim automobilima Čeri koji prvi put stižu u Srbiju, čija prodaja počinje i čiji će se modeli prestaviti i na predstojećem Salonu automobila, evo ekskluzivne informacije kako možda te i neke druge automobile kupiti povoljnije. Gospodine Vukoviću, do sada je uvak vaše i sve druge lizing kuće bile zanimljive za svakog ko kupuje automobil na lizing, ali je uvek sve bilo vezano za evro i ljudi kad pomisle na evro, ovaj rast kursa, ne odlučuju se baš rado više za takvu kupovinu, a što je najgore mnogi su već morali da vrate automobile i tu je mnogo problema. Vi nudite jedan novi paket, prvi put u ovoj zemlji. Lizing za dinare. O čemu je reč?

pročitaj više

LIZINGOM DO JEFTINIJIH NEKRETNINA

12/02/2010

izvor: Danas
Beograd -- Mogućnost kupovine stana na lizing trebalo bi da oživi tržište nekretnina, snizi kamate na bankarske kredite i cenu kvadrata za najmanje deset odsto.

Zakonske uslove kojima će taj posao biti dozvoljen građani mogu da očekuju relativno brzo jer je nacrt izmena i dopuna Zakona o finansijskom lizingu već pripremljen.
„Sa predloženim izmenama su se u načelu saglasili i Narodna banka Srbije i Ministartsvo finansija, a i druge institucije su spremne za ovu novinu o kojoj se govori još od 2002. godine. Tu pre svega mislim na Agenciju za privredne registre, koja je još 2004. godine, pripremila softver za evidentiranje lizinga nepokretnosti“, kaže Đorđe Vukotić, rukovodilac pravnog tima Jedinice za sveobuhvatnu reformu propisa.

On dodaje da je čitav koncept realizacije tog posla pripremljen u SRP-u i da je taj predlog prihvatio i ministar ekonomije Mlađan Dinkić, koji ga je, inače, kao meru za oživljavanje građevinske industije, najavio pre dva dana, posle sastanka sa građevinarima u Vladi Srbije.

Vukotić priznaje da bi osim već pripremljenih izmena, u drugom koraku tu ponudu trebalo učiniti i atraktivnijom kroz izmene poreskih uslova, pa će i Ministarstvu finansija biti prosleđen predlog o tome kako će, kada i ko plaćati PDV na izgrađene stanove i porez na imovinu, jer od prilagođenosti tih propisa direktno zavise uslovi koje će moći da ponude lizing kompanije.

„Klasičan stambeni kredit otplaćuje se kroz rate, ali ukoliko dođe do kašnjenja, banka će biti prinuđena da aktivira hipoteku, proda stan na tržištu gde vrednost može i da padne, pa da klijent, i pored toga što je već uplatio deo zaduženja, ostane i bez stana i bez neke druge imovine. Prednost lizinga je to što ga mogu koristiti i oni koji, eventualno, ne ispunjavaju uslove za dobijanje bankarskih kredita jer imaju status dugoročnog zakupca stana. Ukoliko se redovno otplaćuje zakup, kroz određeni broj godina stanari postaju vlasnici, a ukoliko više nisu u mogućnosti da plaćaju, oni izlaze iz tog ugovora“, objašnjava on.

Vukotić dodaje i da je „pogodnost i to što kod ove vrste ponude postoji mogućnost zamene predmeta lizinga, pa klijent posle izvesnog vremena, može da pređe u veći ili manji stan, uplaćena zakupnina do tog perioda mu se uračunava, a takva transakcija nije opterećena poreskim obavezama koje inače prate prodaju starog i kupovinu novog stana“.

Asocijacija lizing kompanija:Zadovoljni smo

I u Asocijaciji lizing kompanija Srbije zadovoljni su najavom da će kroz izmene Zakona o finasijskom lizingu biti omogućena i kupovina nepokretnosti po tom modelu, a slažu se i u oceni da bi sledeći potez trebalo da povuče Ministarstvo finansija.

„Da bi lizing opcija uticala na proširenje ponude u ovom segmentu i time unela dodatnu konkurentnost bankarskim kreditima, što bi se povoljno odrazilo na uslove finansiranja, neophodno je da lizing naknada, kao finansijska usluga, bude oslobođena PDV-a. Zemlje u okruženju su ovo učinile i ranije, tako da je Hrvatska od 1. januara ove godine ukinula PDV na lizing naknadu, dok je Slovenija to učinila tri godine ranije“, navodi se u saopštenju ALKS.

U tom udruženju dodaju i da su inicijativu za ove zakonske izmene već ranije podneli nadležnim ministarstvima i Vladi kroz projekat SRP i podsećaju da je i Savet stranih investitora u Srbiji u svojoj „Beloj knjizi“ za 2009. godinu, u okviru saveta za poboljšanje investicione klime u Srbiji, podržao sve inicijative ALKS

Iskustva iz inostranstva

„U razvijenim zemljama lizing je prilično čest način pribavljanja nepokretnosti, a što su poreski uslovi atraktivniji, to je i zastupljenost veća. Tako je, na primer, u Italiji investirano 80 milijardi evra u lizing nepokretnosti, u Nemačkoj 40 milijardi, Francuskoj 30 milijardi, a u Sloveniji je na ovaj način uloženo dve milijarde evra“, kaže Đorđe Vukotić, rukovodilac pravnog tima Jedinice za sveobuhvatnu reformupropisa.

pročitaj više

'Inteza lizing' poklonila nameštaj Institutu za majku i dete

14/01/2010

(izvor: Press, Danas, Blic, www.krediti.rs)

BEOGRAD - Kompanija „Inteza lizing Beograd" poklonila je tokom praznika Institutu za zdravstvenu zašxtitu majke i deteta Srbije „Dr Vukan Čupić”više od 200 komada visokokvalitetnog nameštaja, koji je iskorišćen za opremanje različitih odeljenja ove najveće pedijatrijske ustanove u regionu. Donaciju vrednu više od milion dinara Dragutinu Tričkoviću, direktoru Instituta „Dr Vukan Čupić”, uručio je Vlastimir Vuković, direktor „Inteza lizing Beograd".

- Vreme praznika uvek je i vreme darivanja u kome se svi trudimo da kako na pojedinačnom, tako i na nivou kompanije u kojoj radimo doprinesemo boljitku zajednice u kojoj živimo i poslujemo. Mi smo ove godine odlučili da osoblje i pacijente In­stituta iznenadimo nameštajem, ko­ji će, nadam se, svojim živopisnim bojama ulepšati ambijent u kome svakodnevno borave - izjavio je Vla­stimir Vuković. (S.G.)

pročitaj više

Traži se dobar klijent

04/01/2010

(Izvor: Bankar)

Ljudi sve više kupuju automobile za gotovinu, što, pored svih ostalih problema, utiče na dalje smanjenje plasmana lizing kuća, koji su 2009. vec opali za 60 odsto. Država bi, smatraju u ovoj industriji, trebalo da omogući kupovinu nekretnina putem lizniga, kao i da donese niz poreskih olakšica kako bi ovo tržište ponovo oživelo. Kamatne stope lane nisu smanjivane, a to se najverovatnije neće desiti ni u ovoj godini.
Vesna Lapčić

OPORAVAK TRŽIŠTA LIZINGA ZAVISI OD OPORAVKA DRUGIH PRIVREDNIH GRANA, PRE SVEGA GRAĐEVINARSTVA I TRANSPORTA

Najveći izazovi u poslovanju lizing industrije tokom naredne godine biće kako prepoznati klijente koji imaju razvojni potencijal i pored trenutno lošeg boniteta. To, međutim, neće biti jedine muke ove industrije koja je nakon trećeg kvartala 2009, prema podacima Asocijacije lizing kuća Srbije, zabeležila pad poslovanja od 60 odsto u odnosu na isti period lane, kad su plasmani dostigli miiijardu evra. Naplata potraživanja, kao i oduzimanje sve više predmeta lizinga i nemogućnost da se oni prodaju na sekundarnom tržištu - što stvara , dodatne troškove poslovanja i gubitke - i dalje će zadavati glavobolje lizing kućama.

Bojan Baša, predsednik Asocijacije lizing kuća Srbije, kaže da oporavak tog tržišta zavisi od oporavka drugih privrednih grana, pre svega, građevinarstva i transporta. On u razgovoru za magazin Bankar kaže da je ove godine smanjeno učešće lizinga i kredita u ukupnoj prodaji putničkih vozila, koja su najčešće predmet lizinga, odnosno da se povecava udeo kupovine automobila za gotovinu. "Razlog tome leži u sklonosti kupaca da, usled neizvesnosti prouzrokovanih ekonomskom krizom izbegavaju dodatno lizing ili kreditno zaduživanje" kaže Baša.

UTIHNULE KAMIONDŽIJE

Najvećipad uočava se u nabavci transportnih vozila, prevashodno kamiona. Transportna industrija je, kako kaže Baša, indikator kretanja ekonomske aktivnosti uopšte, a ona je prva osetila krizu tokom prošle godine. Pad na tržistu nabavke novih kamiona ove godine iznosi više od 80 odsto, dok su plasmani u putničke programe manji za 25 odsto.

"Taj pad ove godine ublažila je tražnja za 'fijat puntom' koji ima tržišno učešćeoko 31 odsto u 2009. godini, a samo u oktobru oko 53 odsto. Najmanje se kupuju vozila više srednje klase i visoke klase, što je i za očekivati, dok najbolju prodaju imaju vozila niže i niže srednje klase" kaže Baša. Bez obzira na negativan razvoj situacije trenutno, ipak, nema opasnosti za poslovanje lizing kompanija. One, prema rečima Baše, imaju čak i višak likvidnosti, jer zbog smanjene tražnje s jedne teneadekvatnog boniteta sa druge strane nisu u mogućnosti da plasiraju novacna tržište.

"Prosečna ročnost lizing ugovora je oko 4,5 godine, što znači da se veliki deo portfelja kroz redovne otplate rata otplaćuje relativno brzo" objašnjava on.

Ukoliko bi postojeća situacija potrajala, svakako bi pali i prihodi lizing kompanija, što bi otvorilo pitanje njihove funkcionalnosti i efikasnosti. "Trenutno više zabrinjava nelikvidnost ili ugrožena likvidnost realnog sektora i relativno niska efikasnost sudskih i izvršnih postupaka" kaže Baša.

Naime, u slučaju kad je lizing kompanija primorana da oduzme predmet lizinga ona na njega, iako joj on po islovu zakona i pripada, mora sačekati do sudske odluke koje se donose i po nekoliko meseci. Tokom tog perioda predmet lizinga je često devastiran. Zbog takvih uslova poslovanja ovakav način finansiranja može, prema rečima Baše, lako biti zamenjen klasičnim imodelom finansiranja, odnosno kreditima.

KAŠNJENJE SVE VEĆE

I tokom ove godine docnja je gotovo i stalno rasla, kako u otplati kredita takoi lizinga. Prema mišljenju predstavnika ove industrije, ona jošnije dostiglavrhunac.

Bojan Baša kaže da je kod novih ugovora primetno pogoršanje poslo­vanja klijenata tako da je broj kreditno sposobnih klijenata sve manji. „Relativno ograničenje sekundarnog tržišta za vraćene predmete lizinga dodatno je uticalo na obazrivost lizing kuća pri novim plasmanima. Dosad su bili vrlo retki slučajevi kad su poverioci pokrenuli stečaj u kompanijama, iako je neminovno da se i to ponekad desi", kaže on.

Primetno je i da su građani disciplinovaniji u otplati svojih dugova od privrednika, što potvrđuje i Vlastimir Vuković, direktor Intesa Leasinga. Smanjena likvidnost će svakako uticati na to da se problemi vezani za otplatu prenesu i u 2010. godinu. U toj kompaniji, koja će ove godine ostvariti 30 miliona dinara profita, procenat nenaplaćenih potraživanja se tokom ove godine kretao izmedu devet i deset odsto.

Ipak, pažljivo praćenje portfolija, uz stalni kontakt sa klijentom, dosad je dalo solidne rezultate u naplati potraživanja. U tomsmislu, ne očekujemo da će našportfolio karakterisati veći stepen docnje u narednoj godini. Tom očekivanju svakako doprinosi i pažljiva analiza prilikom odobravanja lizinga, kao i usklađivanje vrste i vrednosti ugovora sa potrebama i mogućnostima svakog pojedinačnog klijenta" kaže on za Bankar. I u drugim kućama sa čijim predstavnicima je Bankar razgovarao, NBG Leasing i Raiffeisen Leasing na primer, potvrđuju da postoji docnja, ali tvrde da ona ni na koji nacin ne ugrožava njihovo poslovanje. Silvana Tričković, članica Upravnogodbora NBG Leasinga, ističe da je ta kompa­nija u svoj posed vratila tek 20 vozila što je u odnosu na 45 miliona evra plasmana zanemarljivo. „Strateško povezivanje sa renomiranim uvoznicima vozila i opreme našoj kompaniji je obezbedilo izuzetno kvalitetan portfolio. Tokom ove godine nismo imali drastičnih kašnjenja u naplati potraživanja iako je uočeno da se docnja u otplati iz meseca u mesec povećava", kaze ona za Bankar i dodaje da će ta kuća ove godine ostvariti pro­fit od 1,7 miliona evra.

NEMA NIŽIH KAMATA

Bez obzira na značajan pad referentnih kamatnih stopa, ove godine kamate koje obracunavaju lizing kuće nisu smanjene, a to se najverovatnije nece desiti ni u 2010. Bojan Baša objašnjava da je razlog tome cena novca na međunarodnom tržištu za pojedine finansijske institucije i kompanije, a ona nije snižena. "Troškovi rizika plasmana koji su značajna komponenta kamate u toku ovakvih poremecaja takođe rastu, što dodatno otežava mogućnosti smanjenja kamatnih stopa. Kako se ne može očekivati smanjenje rizika u narednom periodu, niti smanjenje ostalih komponenti koje čine kamatu, ista situacija nas očekuje i naredne godine. Uprkos tome kamate na lizing se trenutno kreću na nivou od sedam do 9,5 odsto godišnje, što je vrlo prihvatljiv nivo" objašnjava on.

Ana Pajević iz Raiffeisen Leasinga slaže se da se naredne godine neće ništa značajnije u tompogledu menjati. Vlastimir Vuković, međutim, misli da su čuda poput smanjenja kamate moguća i u Srbiji. Kombinacija ovdašnjih mera Narodne banke Srbije i povećanje rejtinga celog regiona jugoistočne Evrope, pa samim tim i Srbije, kako on kaže, moglo bi da dovede do niže cene zaduživanja u inostranstvu, a samim tim i kamata za klijente.

DRŽAVNA POMOĆ

Lizing kompanije predložile su niz mera čijim bi usvajanjem država značajno mogla da doprinese oporavku ove industrije. Jedan od najznačajnih predloga je omogućavanje kupovinenekretnina preko lizinga. Vlastimir Vuković ilustruje značaj proširenja ponude lizing proizvoda podatkom da 40 odsto portfolija lizing kuća u regionu čine nekretnine.

„Podrška uvođenju naprednijih lizing proizvoda, na primer finansiranje obnovljivih izvora energije, a u obliku subvencija, takođe bi mogla biti korak u smeru bržeg hvatanja priključka ponudi lizing proizvoda u razvijenijim zemljama" kaže on i dodaje da bi trebalo ukinuti porez na dodatu vrednost na usluge finansiranja. Bojan Baša ističe da je lizing stavljen u inferiorniji položaj u odnosu na bankarske kredite i zbog nemogućnosti korišćenja poreskih olakšica, odnosno poreskog kredita za nabavku opreme. Za nabavku opreme putem finansijskog lizinga ne može se koristiti poreski kredit, iako se predmet lizinga knjiži kao osnovno sredstvo u knjigama korisnika lizinga. Tamo se i amortizuje kroz ceo period otplate, sa podrazumevajućom opcijom otkupapo isteku lizing ugovora", objašnjava on.

Tu nije kraj predlozima. Prema rečima Baše, trenutni propisi predviđaju da je minimalan rok na koji se moze zaključiti ugovor o finansijskom lizingu dve godine, što bi trebalo ukinuti. Ovo ograničenje se u praksi ne odnosi samo na zaključenje ugovora već i na mogućnost raskida ugovora pre isteka roka od dve godine. Na ovaj način su klijenti, koji imaju potencijal da prevremeno otplate lizing, onemogućeni da to i učine i da na taj način svoja slobodna likvidna sredstva iskoriste za neke druge potrebe. Lizing kompanije bi tako prikupljena sredstva mogle da plasiraju onim klijentima kojima je finansiranje u datom trenutku i nužno" objašnjava on. Baša kaže da činjenica da je procenat kapitalnih investicija obezbeđenih putem lizinga u razvijenim zemljama izmedu 25 odsto i 40 odsto, a da je u Srbiji ovaj iznos ispod 15 odsto, dovoljno govori o potencijalu ovdašnjeg lizing tržišta.

pročitaj više